(Strazbur, 06.12.2024.) Na poziv Fondacije Guido Fluri kao pokretačem Inicijative za pravdu, u saradnji s Vijećem Evrope, SOS Dječija sela u BiH, zajedno sa ministrom i predstavnicima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, učestvovala su na konferenciji pod nazivom „Vijeće Evrope u borbi protiv zlostavljanja u institucijama“. Konferencija je posvećena sistemskom suočavanju sa historijskim slučajevima nasilja i zlostavljanja djece u brizi.
Uključivanje SOS Dječijih sela Bosne i Hercegovine u inicijativu za rasvjetljavanje historijskih slučajeva zlostavljanja i nasilja prema djeci u Evropi dio je napora koje ova organizacija intenzivno provodi posljednjih godina. Švicarski model, u kojem je odgovornost za istraživanje i podršku žrtvama historijskih slučajeva nasilja i zlostavljanja nad djecom u brizi preuzela država, pokazuje koliko je u procesu ključno prilagoditi zakonski okvir. U Švicarskoj je do sada država evidentirala i priznala oko 12.000 historijskih slučajeva zlostavljanja djece u različitim oblicima brige te pokazuje da prava širina rješavanja ovog pitanja može doći samo uz uključenje države. Bitna je i činjenica da je model koji je uspostavila Švicarska, i koji je sada usvojilo Vijeće Europe, zapravo istovijetan modelu koji SOS Dječija sela u BiH provode u naporima za rasvjetljavanje historijskih slučajeva.
Početkom 2024. godine, Parlamentarna skupština Vijeća Evrope jednoglasno je usvojila Rezoluciju 2533, koja nalaže da države članice Vijeća Evrope, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, treba da omoguće i poduzmu sveobuhvatne istrage o historijskim slučajevima zlostavljanja u institucijama, priznaju zlostavljanje u institucijama, obezbijede odštetu žrtvama historijskih slučajeva zlostavljanja u institucijama i unaprijede mjere za preveniranje zlostavljanja u sistemu socijalnog zbrinjavanja djece.
“U Evropi, zlostavljanje djece, bilo da su žrtve seksualnih predatora, nasilja ili maltretiranja u javnim, privatnim ili vjerskim institucijama – koje bi trebale biti sigurno utočište – nikada više ne smije biti ignorisano”, stoji u Rezoluciji Vijeća Evrope 2533.
“Ova Rezolucija je prekretnica za Evropu“, kazao je Guido Fluri, predsjednik Inicijative za pravdu: „U Švicarskoj, zahvaljujući dosljednoj obradi za 12.000 žrtava zlostavljanja, vraćena je pravda. Sada je vrijeme da i oni koji su preživjeli zlostavljanje u ostatku Evrope dobiju pravdu.”
Konferencija je okupila više od 100 ministara, ambasadora, političkih predstavnika, nevladinih organizacija i žrtava institucionalnog zlostavljanja iz cijele Evrope, kako bi se razmotrila mogućnost primjene švicarskog modela suočavanja s prošlošću. Među govornicima na konferenciji bili su Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike FBiH i Malik Garibija, nacionalni direktor SOS Dječijih sela u BiH.
“Zaustavljanje svih oblika nasilja nad djecom danas, nemoguće je bez suočavanja sa historijskim slučajevima zlostavljanja i nasilja”, izjavio je nacionalni direktor SOS Dječijih sela u BiH, Malik Garibija koji je predstavio primjer dobre prakse SOS Dječijih sela koji su samoinicijativno pokrenuli procese rasvjetljavanja historijskih slučajeva unutar same organizacije.
Naglasio je kako su upravo SOS Dječija sela u BiH to uradila kreiranjem mehanizma za suočavanje sa historijskim slučajevima kršenja zaštite djece, njihove istrage, podnošenje krivičnih prijava protiv počinioca, uručivanjem pismenog priznanja i izvinjenja žrtvama, osiguravanjem jednokratne finansijske solidarne podrške i finansiranjem stručne psihološke i druge podrške žrtvama, dok je sljedeći korak pronalaženje načina za implementaciju sličnih politika na državnom nivou obzirom da država ima značajno veće resurse, autoritet i mogućnosti.
„Činjenica da je samo u Švicarskoj do sada službeno prepoznato 12.000 historijskih slučajeva nasilja i zlostavljanja djece u brizi, kao i da istraživanja pokazuju da se broj u Evropi vjerovatno kreće u stotinama hiljada, pokazuje koliko je važno da se cijela Evropa a samim tim i Bosna i Hercegovina počnu drastično aktivnije baviti ovim pitanjem“, ističe Garibija.
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić istakao je da su poduzeti brojni koraci za očuvanje sigurnosti djece u brizi.
„Jedan od naših prioriteta je jačanje sistema hraniteljstva kroz izmjene Zakona u hraniteljstvu planirane u 2025. godini, dok u uspostavljanju Inspektorata za socijalnu i dječiju zaštitu, kao nadzornog tijela za praćenje prava djece, njihove sigurnosti i zaštite od nasilja, posebno u ustanovama socijalnog zbrinjavanja, vidimo rješenje za povećanje sigurnosti djece u ustanovama socijalne zaštite”, izjavio je Delić, naglasivši da je zaštita djece pitanje od strateške važnosti za svako društvo.
Među govornicima na konferenciji bio je i švicarski ministar pravde Beat Jans koji je pozvao zemlje članice Vijeća Evrope da djeluju. Kao i drugi govornici, skrenuo je pažnju da je u mnogim evropskim zemljama proces suočavanja sa slučajevima zlostavljanja još uvijek u povoju. Ministar pravde Beat Jans je izričito pozdravio činjenicu da su se zemlje Vijeća Evrope pozabavile ovim teškim pitanjem.
“Zaštita i promocija dobrobiti djece je jedna od najvažnijih i najplemenitijih stvari koje možete politički učiniti”, rekao je ministar pravde i dodao: “Imate to u svojim rukama, jer kao političari možete kreirati i mijenjati zakon. Gledajući, slušajući, baveći se zlostavljanjem djece i poboljšavajući zaštitu djece, možete mnogo doprinijeti snazi svoje zemlje.”
Većina historijskih slučajeva još nije riješena – hitna potreba za djelovanjem u Evropi
Inicijativa za pravdu podržala je studiju slučajeva zlostavljanja u Evropi koju je sprovela partnerska organizacija Protect Children, u kojoj je učestvovalo 22.000 danas odraslih ljudi koji su kao djeca bili žrtve zlostavljanja i nasilja širom Evrope. Nalazi studije pokazuju da većina slučajeva zlostavljanja dovodi do ozbiljnih posljedica kao što su depresija, poremećaj međuljudskih odnosa i anksiozni poremećaji. Mnoge osobe koje su preživjele zlostavljanje također navode značajne prepreke otkrivanju. Prema njihovim odgovorima, to uključuje osjećaj srama, nedostatak hrabrosti ili uvjerenje da otkrivanje ne bi pomoglo. Iako je 67% žrtava otkrilo šta su doživjele, skoro polovina je to učinila samo 11 godina nakon iskustva nasilja. Čak i nakon otkrivanja seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu, 69% preživjelih nije dobilo podršku, a 89% je izjavilo da otkrivanje nije dovelo do policijske istrage. Stoga je hitno potrebna implementacija Rezolucije 2533 Vijeća Evrope, koja poziva na sveobuhvatnu istragu, smatraju autori ove studije.
Dr. Najat Maalla M’jid, specijalna izaslanica generalnog sekretara UN-a za nasilje nad djecom, pohvalila je švicarski model kao primjer koji pruža konkretne smjernice za rješavanje problema zlostavljanja.
Konferencija u Strazburu donosi nove smjernice za unapređenje prava djece u Evropi, dok Bosna i Hercegovina ima priliku da, kroz zakonodavne reforme, pokaže odlučnost u kreiranju sigurnije budućnosti za djecu u sistemu socijalne zaštite i postane jedna od prvih zemalja Evrope koja se ovim pitanjem počela baviti sistemski. Za to su neophodne izmjene postojećih zakona u cilju uklanjanja zastare u slučajevima zlostavljanja djece, kao i posebno zakonsko rješenje radi implementacije Rezolucije 2533 Vijeća Evrope, odnosno impelmentacija švicarskog modela u BiH. SOS Dječija sela Bosne i Hercegovine će se ovim pitanjem nastaviti baviti, ne samo u okviru organizacije, nego i predanim zagovaranjem za implementaciju ove Rezolucije u našoj zemlji.
“Počinioci ne bi trebali i ne mogu se osjećati sigurno zbog proteka vremena i ne mogu biti zaštićeni zastarom dok njihove žrtve i dalje nose psihičke ožiljke, čak i kao odrasli ljudi decenijama kasnije. Robusni i dobro organizovani mehanizmi zaštite djece u državnim institucijama i pružateljima socijalnih usluga danas su neophodni, ali su nepotpuni osim ako ne obezbijede načini da se prepoznaju i historijski slučajevi, da se na njih reaguje, da žrtve dobiju pravdu i počinitelji dođu pred lice pravde”, zaključio je Malik Garibija, nacionalni direktor SOS Dječijih sela u BiH.
